Uoči Svjetskog tjedna svemira u našoj je školi održano niz zanimljivih aktivnosti:
Kemija raketnih goriva
Nositelji aktivnosti: Ljiljana Medved, nastavnica kemije i učenici četvrtih razreda.
Učenici su u skupinama dobili zadatak analizirati specifičan pogonski sustav uravnoteženjem kemijske jednadžbe i izračunom specifične energije koristeći standardne entalpije. Skupina A je istraživala letjelice koje koriste kruto raketno gorivo i napisali pripadnu kemijsku jednadžbu. Skupina B je istraživala rakete koje koriste tekuće gorivo i zapisali reakciju u obliku kemijske jednadžbe. Skupina C je istražila rakete s kriogenim gorivom i također napisali jednadžbe. Na kraju su izvršili vizualizaciju i usporedbu podataka. Upisivali su svoje podatke u zajedničku tablicu kako bi usporedili energetsku učinkovitost.
Tragovima Voyagera
Nositelji aktivnosti: Daliborka Šetka, nastavnica engleskog jezika i Barbara Krstevski, nastavnica engleskog jezika te učenici trećih i četvrtih razreda.
Učenici su istražili misiju svemirskih sondi Voyager 1 i 2 te otkrili što se nalazi na njihovoj Zlatnoj ploči i kakvu poruku ona šalje o životu na Zemlji. U skupinama su osmisliti i izradili plakat o Voyageru i poruci čovječanstva svemiru, a zatim ga predstavili ostalim učenicima. Na kraju je svaki učenik napisati svoju „Poruku prijatelju iz svemira“ – kratku poruku kojom će predstaviti sebe, Zemlju ili ono što smatra važnim podijeliti s nekim iz druge civilizacije. Od odabranih učeničkih poruka, ideja i simbola zajedno smo kreirati „Zlatnu ploču naše škole“ – našu zajedničku poruku koja će predstavljati učenike, školu i Zemlju.
Kontrola misije: Raketna radionica u brojevima
Nositelji aktivnosti: Emina Lulić, nastavnica matematike i učenici prvih razreda
Na radionici se uvježbavao znanstveni zapis broja na stvarnim podatcima o raketama. Učenici su radili u timovima, skupljali odobrenja za lansiranje i kroz stvarne podatke o raketama usvojili pojam znanstvenog zapisa realnog broja. Učenici su zapisati velik ili malen broj u znanstvenom zapisu, pretvorili znanstveni zapis u standardni, prepoznali i ispravili zapis koji nije znanstveni, usporedili brojeve prema redu veličine, množili i dijelili brojeve u znanstvenom zapisu u zadatcima iz konteksta.
Debata “Heroj protiv vlastite volje”
Nositelji aktivnosti: Matea Vadlja, nastavnica etike i učenici drugih razreda.
Učenici su raspravljali o moralnoj dilemi iz filma Hail Mary, u kojem je glavni lik prisiljen postati astronaut i otići u svemir na misiju bez predviđenog povratka. Herojstvo se često povezuje sa slobodnim izborom, ali što kada čovjek bude prisiljen preuzeti odgovornost koju nikada nije želio? Film Hail Mary kroz lik Rylanda Gracea otvara pitanje odnosa između slobode, straha i moralne dužnosti. Debatom su propitkivali proizlazi li herojstvo iz prihvaćanja takve dužnosti ili trenutka u kojem čovjek, unatoč strahu, sam odabere djelovati te je li opravdano oduzeti pojedincu slobodu izbora radi spašavanja čovječanstva.
Od balona do rakete
Nositelji aktivnosti: Spomenka Hardi, nastavnica fizike i učenici trećih razreda izborne nastave fizike.
Učenici su eksperimentalnim istraživanjem povezali temeljne fizikalne zakone s principom raketnog pogona. Samostalno su sastavili eksperimentalni postav te istražili kako oblik i volumen balona-rakete utječu na njezinu srednju brzinu. Pritom su prošli sve korake istraživačkog procesa – od postavljanja istraživačkog pitanja i hipoteze do mjerenja, obrade podataka i izvođenja zaključaka. Snimali su gibanje balona, iz video snimke očitali vrijeme, izmjerili prijeđeni put i računali srednju brzinu. Primjenom trećeg Newtonova zakona i zakona očuvanja količine gibanja učenici su objasnili kako istjecanje zraka iz balona pokreće balon u suprotnom smjeru. Na temelju dobivenih rezultata zaključili su da je u uvjetima provedenog pokusa balon-raketa cilindričnog oblika postigao veću srednju brzinu od balona-rakete kuglastog oblika jednakog volumena. Također, pri usporedbi balona istog oblika veću srednju brzinu postigao je balon manjeg volumena. Rezultati se odnose na ispitane balone i uvjete mjerenja te otvaraju mogućnost daljnjeg istraživanja čimbenika koji utječu na gibanje rakete. Radionica je potaknula znatiželju, suradnju i kritičko promišljanje te pokazala kako se jednostavnim priborom mogu istraživati fizikalna načela na kojima se temelji putovanje rakete u svemir.
Lansiranje raketa
Nositelji aktivnosti: Danko Kočiš, nacionalni koordinator Svjetskog tjedna svemira, Ante Radonić, astronom, Spomenka Hardi, nastavnica fizike, Željka Rosso, članica Upravnog odbora HARS-a, učenici trećih razreda
Astronom Ante Radonić je prisustvovao satu fizike u 3. d razredu te učenicima održao predavanje o tome kako raketa postiže prvu kozmičku brzinu, koliko ona iznosi te kako postiže drugu kozmičku brzinu, kojom napušta djelovanje Zemljinog gravitacijskog polja. Objasnio im je kakvu putanju mora napraviti raketa te kako se i koliko dugo treba gibati da bi stigla do Mjeseca, Marsa i Merkura te kakve prepreke treba savladati na tom putu. Učenici su mu postavljali vrlo zanimljiva pitanja na koje je gospodin Radonić odgovarao jasno i razumljivo potičući njihovu znatiželju i zanimanje za svemir. Nakon predavanja, učenici su lansirali rakete s motorima i padobranima, a koje su izraditi u okviru projekta „Mali sateliti i raketno modelarstvo“. Lansiranje raketa izazvalo je veliko oduševljenje i zadovoljstvo učenika, osobito kada su vidjeli uspješan rezultat vlastitog rada. Kroz ovu su aktivnost povezali fizikalne zakonitosti s praktičnom primjenom, razvijali suradničke vještine i učili rješavati probleme. Uspješno lansiranje ojačalo je njihovo samopouzdanje i potaknulo znatiželju za daljnje istraživanje.
Treba li nam Mars ako umire Zemlja? – debata
Nositelji aktivnosti: Nikolina Mandić Matijević, nastavnica hrvatskog jezika i učenici 3. a i 3. b razreda
U našoj je školi 6. listopada 2026. održana iznimno uspješna i posjećena debata o jednoj od najaktualnijih tema današnjice. Učionica je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a događaj je okupio velik broj gostiju – učenika i nastavnika koji su s velikim zanimanjem pratili sučeljavanje mišljenja. Ono što je ovu debatu učinilo posebnom bila je aktivna uloga publike, a nakon uvodnih izlaganja i replika, atmosfera se dodatno užarila kako su se redala provokativna i oštroumna pitanja. Debatanti su bili podijeljeni u dvije skupine. Afirmacijski tim (3. a) tvrdio je da je ljudska misija na Marsu nužna za opstanak naše vrste i da tehnološki napredak otvara vrata novom domu u svemiru. Negacijski tim (3. b) branio je stav da sve resurse i trud moramo usmjeriti na spas, obnovu i očuvanje naše jedine domovine – Zemlje, umjesto da bježimo na drugi planet. Je li moralno opravdano trošiti milijarde na osvajanje svemira dok se suočavamo s razornim klimatskim promjenama, rastućim siromaštvom i društvenom isključenosti na našem planetu? Debata je bila usredotočena na etičke probleme današnjice te je, nesumnjivo, doprinijela razvijanju empatije, kritičkog mišljenja i retoričkih vještina.
Od Sputnika do Artemisa – predavanje astronoma Ante Radonića
Nositelji aktivnosti: Zlatko Mrkić, ravnatelj, Danko Kočiš, nacionalno koordinator Svjetskog tjedan svemira, Spomenka Hardi, nastavnica fizike
Predavanje je održano za sve nastavnike i učenike škole. Na početku predavanja publiku je pozdravio Danko Kočiš, nacionalni koordinator Svjetskog tjedna svemira, a ravnatelj škole najavio predavanje. Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i astronautike svojim je predavanjem vodio publiku kroz gotovo sedam desetljeća svemirskih istraživanja. Kroz jasno strukturiranu priču i niz ilustrativnih primjera, predavanjem je pregledno sažeo taj veliki put: od prvih signala iz Zemljine orbite i početne utrke dvaju svjetskih blokova, preko ranih letova s posadom i povijesnih slijetanja na Mjesec, pa sve do robotskih misija koje su nam otvorile prozor prema dubokom svemiru. Poseban fokus bio je na suvremenom NASA-inom programu Artemis, tehnološkim iskoracima i aktualnim planovima koji nas vraćaju na Mjesec, pripremajući čovječanstvo za iduće divovske korake. Predavač se učenicima i nastavnicima obratio na svoj prepoznatljiv način – pristupačno, jasno i s puno strasti prema astronautici.
